Kistanjski zalasci sunca (17. 8. 2019.)

Ovogodišnji Kistanjski zalasci sunca posvećeni su sjećanju na 140. godišnjicu rođenja Milutina Milankovića, a počinju 17.8. u 6:00 sati radionicom suhozida ili kako se u Bukovici kaže - suvozida, kod Krnetskog jezera. Startamo "mučenicom", domaćom lozovačom ili orahovcem, a pod vodstvom Vuje Krnete, koji je radio na međunarodnim projektima s komponentom suhozida i traje do 9:00 sati kada se servira vrucće pečeno janje ili jare ovisno o broju i željama polaznika radionice. Vegetarijanci nisu naročito rasprostranjeni u Bukovici, ali među našim dragim gostima ima i takvih i o tome će se voditi računa. Iza doručka počinje radionica ojkanja/groktenja i s prekidom za kavu, traje do ručka. U vremenu od 14:00 do 17:00 na lokaciji Zalasci će se održati Okrugli stol na temu Ojkanje/groktenje - jučer, danas, sutra.


Također, s obzirom na potencijal Bukovice u aromatičnom i ljekovitom bilju postoji mogućnost organiziranja stručnog predavanja o ljekovitom i aromatičnom bilju, ovisno o broju zainteresiranih koji se trebaju javiti e-mail-om na adresu: ilija.krneta@gmail.com. Radionicu vodi Katica Wolf, aromaterapeut, voditeljica centra za aromaterapiju Viola i predavačica modula prirodne kozmetike u Učilistu Galbanum, u sklopu obrazovanja za zanimanje za aromaterapeute. U sklopu radionice bit će objašnjeno korištenje autohtonog ljekovitog bilja u svrhu njege i regeneracije kože, a u praktičnom dijelu prisutni će samostalno izraditi tonik i serum za lice.

U 17:00 planiran je nastavak radionice, a od 19:00 Likovna radionica za djecu. Također, s početkom u 19:00 Astronomsko astronautičko društvo iz Zadra organizira za sve zainteresirane, gledanje noćnog neba pomoću dva teleskopa.
Povodom 140-te godišnjice rođenja Milutina Milankovića i desete godišnjice rada Kulturnog i naučnog centra "Milutin Milanković" u Dalju, upravnik Đorđe Nešić, održati će predavanje pod nazivom “Milutin Milanković - putnik kroz vasionu i vijekove”.
Kistanjski zalasci sunca promoviraju i zdravu domaću prehranu. Bit će poslužen "gra varice sa pancetom”. Kulinarski trio, dr. Veljko, Lela i Vesna garantiraju posluženje vrlo ukusnog jela.
U okviru kulturnog programa nastupit će Sofija i Lea Popović sa njihovom gošćom Milenom Stepić, sve tri gimnazijalke i članice Gradskog ženskog hora "Kir Stefan Srbin" iz Smedereva na poziciji prvih soprana, svojim glasovima upotpuniti će ugođaj pod zvijezdama kistanjskoga neba melodijama iz raznih krajeva svijeta.
Pripremamo još nekoliko lijepih događaja u Bukovici u saradnji s dr. Veljkom i Stevanom, a o čemu ćete pravovremeno biti obaviješteni.

Napomena: Svi sadržaji (iće, piće, program…) su besplatni, ali u želji da nabavimo prvi javni teleskop u Bukovici prikupljat ćemo dobrovoljne priloge, za tu svrhu. Ujedno bi molili donatore iznosa vrijednosti preko 10 eura da prilog daju u kuverti, kako bi mogli voditi evidenciju donatora, koja će biti vidljiva prilikom otvorenja Zvjezdarnice.
U slučaju kiše posjet će biti ograničen na 100-tinjak posjetilaca. Zato predlažemo da svoje mjesto osurate javljanjem na mail ilija.krneta@gmail.com ili na mobitel +385 98 404 947 (viber, messenger)

MILUTIN MILANKOVIC

(kratka biografija)

Milutin Milankovic, astronom, geofizicar, klimatolog, matematicar, inženjer pronalazac, doktor tehnike, univerzitetski profesor, književnik, roden je u Dalju 28. maja 1879. u uglednoj porodici. O svojim precima, u rodoslovu koji je sastavio za period od 1690. do 1940. godine, Milankovic kaže:
Milankovi potomci, koji se po njemu nazvaše Milankovicima, živeli su u Dalju dva i po veka. Svojim sposobnostima i težnjom ka višem popeše se u rang intelektualaca i fakultetlija vec svojim trecim kolenom, mojim pradedom Todorom, koji je svršio pravne nauke, a školovao i svoje sinove. (Uspomene, doživljaji i saznanja, 1879 – 1909., Detinjstvo i mladost, str. 10.)
Milutinov otac Milan i majka Jelisaveta, iz ugledne osjecke porodice Muacevic, izrodili su šestoro djece, od kojih je troje umrlo u djetinjstvu i ranoj mladosti, a dugovjeki su bili samo Milutin, njegova sestra bliznakinja Milena i mladi brat Bogdan, poznati romanista i muzikolog. Milan Milankovic držao je radnju s kolonijalnom robom koja je dunavskim ladama pristizala iz Beca, Požuna i Pešte. Milutinov otac umro je vrlo mlad, kada je Milutinu bilo samo šest godina, tako da je brigu o djeci i imanju od preko pedeset hektara oranica i vinograda, pored majke, preuzeo njihov ujak Vasa Muacevic, koji ce voditi brigu o Milutinu sve dok ovaj ne pocne samostalno da privreduje kroz inženjersku praksu.
Milutin nije redovno pohadao osnovnu školu, nego je imao privatne ucitelje i sva cetiri razreda osnovne škole položio je odjednom1889. godine. Veliki uticaj na formiranje Milankoviceve licnosti imala je rodna kuca i njezino okruženje, posebno velicanstveni Dunav koji je proticao pored njihove bašte.
Kada je pala noc, a na nebu se pojavile zvezde u onom bezbroju koji se vida samo u slobodnoj prirodi, Dunav je izgledao lepši, tajanstveniji i velicanstveniji no preko dana. A kada ga obli mesecina, bio je caroban. Bilo je uživanje sedeti u našoj bašti, posmatrati njegove srebrne talašcice i slušati njihov šum. S one strane njegove mešala se sa tim šumom pesma hora bezbrojnih pevaca. To su bile žabe… Rado smo slušali tu muziku. Ona je bila himna životu, prirodi i vecnom zvezdanom nebu nad našim glavama. (Nav. djelo, str.78.)
Godine 1889. Milutin se upisuje u realnu gimnaziju u Osijeku. Ovdje ce presudnu ulogu u njegovom životnom opredjeljenju imati profesor matematike Vladimir Varicak, docniji poznati matematicar, clan JAZU i SANU.
Vec mi je Varicak govorio da u carstvu nauka ima negde nenaseljenih i neobradenih krajeva izvan ili izmedu gustih naucnickih naselja. Stadoh da razmišljam gde se nalaze ti sasvim ili nedovoljno obradeni krajevi da bih onde mogao steci svoj skromni naucnicki posed, a možda i celo vlastelinstvo.
Godine 1896. upisuje se Milankovic na studije gradevinske tehnike, gdje za 6 godina stice zvanje diplomiranog inženjera, a 1904. godine postaje doktor tehnickih nauka. Od 1905. do 1909. radi kao gradevinski inženjer u nekoliko beckih firmi, a afirmaciju stice kao projektant armirano – betonskih gradevina. Prijavljuje šest patenata cijom primjenom ce biti izgradeni brojni objekti na podrucju tadašnje Austro-ugarske monarhije.
Na poziv poznatih naucnika Jovana Cvijica, Mihaila Petrovica i Bogdana Gavrilovica, Milankovic napušta unosni posao i prihvata mjesto vanrednog profesora primjenjene matematike na tek osnovanom Univerzitetu u Beogradu. Na ovoj dužnosti ostace sve do penzionisanja 1955. godine.
U meduvremenu izabran je za redovnog clana SANU i dopisnog clana JAZU, proveo je prvi svjetski rat u internaciji u Budimpešti, objavio svoja najznacajnija djela, ucestvovao na medunarodnim naucnim skupovima.
Umro je u Beogradu 12. decembra 1958. godine, a po vlastitoj želji, njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Dalj, 1966. godine, gdje pociva u svojoj porodicnoj grobnici s roditeljima, sestrom, bracom, djedom i bakom.
Milankovic se bavio krucijalnim kosmickim i ljudskim pitanjima, suncem i ledom, od cijeg medusobnog odnosa zavisi pojava i opstanak života u svemiru. U skromnim uslovima, uz pomoc papira i olovke, matematicki je objasnio uzroke, nastanak i trajanje ledenih doba na Zemlji, dokazao vezu izmedu nebeske mehanike i klime na Zemlji, postavio teoriju pomjeranja sjevernog Zemljinog pola.

Najznacajnija Milankovicevo naucno djelo je Kanon osuncavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba.
Pored toga, Milankovic je znacajan i kao književnik. Njegova knjiga popularne nauke Kroz vasionu i vekove jedna je od najboljih u svom žanru, kao i trotomni memoari Uspomene, doživljaji i saznanja, gdje su sjecanja na rodnu kucu, Dalj i njegovu okolinu ispisani izuzetnim lirskim tonovima. Visoke pripovjedacke vrijednosti je i Milankoviceva knjiga Kroz carstvo nauka, gdje su romansijerski ispricani najznacajniji pronalasci od starih Grka naovamo.
Milankovic je tvorac dosad najpreciznijeg kalendara, u kojem je kalendarska godina svega 2 sekunde duža od sadašnje tropske godine. Milankovicev kalendar zahtijevao bi korekciju tek za 28.000 godina. Ovaj kalendar zvanicno je prihvacen na Vaseljenskom saboru u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primijenjen u praksi.
Kao i svi vizionari, Milankovic nije doživio da njegove teorije steknu punu afirmaciju. Tek od 1976. godine kada su emprijska istraživanja dokazala preciznost Milankovicevih teorija, njegov ugled u svjetskoj nauci vrtoglavo raste.
Njegovo kapitalno djelo Kanon osuncavanja i njegova primena na problem ledenih doba svrstano je u najznacajnija naucna djela 20. vijeka. Milutina Milankovica svjetska nauka uvrstila je medu 5 najvecih naucnika 20. stoljeca, a NASA, agencija za svemirska istraživanja, medu 15 najvecih naucnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.
U Milankovicevu cast jedan krater na Mjesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nazvani su njegovim imenom. Jedna od buducih ekspedicija na Mars nosice Milankovicevo ime. UNESCO je 2009. godinu, povodom 130. godišnjice naucnikovog rodenja, proglasio Milankovicevom godinom. U svijetu se održavaju medunarodni naucni simpozijumi posveceni Milankovicu, a globalna promjena klime na Zemlji cini njegovo djelo trajno aktuelnim.

HRONOLOGIJA

ŽIVOT
- 1879. roden u Dalju, 28. maja
- 1889 – 1896. pohada sedmorazrednu realku u Osijeku
- 1896. upisuje studije gradevinske tehnike na Visokoj tehnickoj školi u Becu
- 1902. položio diplomski ispit
- 1904. odbranio doktorsku disertaciju Prilog teoriji krivih pritiska
-1905 -1909. radi kao gradevinski inženjer u Becu
- 1909. prelazi u Beograd gdje je izabran za vanrednog profesora primijenjene matematike na Beogradskom univerzitetu
- 1914 – 1919. uhapšen na svadbenom putovanju u Dalju, konfiniran u logor u Nežideru, a potom interniran u Budimpeštu
- 1919. postavljen za redovnog profesora primijenjene matematike Filozofskog fakulteta u Beogradu
-1920. izabran za dopisnog clana Srpske Kraljevske akademije i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
- 1948. izabran za potpredsjednika SANU
- 1951. postavljen za direktora Astronomske opservatorije
- 1955. penzionisan
- 1958. preminuo 12. decembra. Godine 1966. posmrtni ostaci preneseni u porodicnu grobnicu u Dalj

DJELO
- 1912. objavljuje prvo djelo iz oblasti matematicke teorije klime - Prilog teoriji Matematske teorije klime
- 1920. u Parizu objavljena Milankoviceva knjiga „Théorie mathématique des phénomenes thermiques produits par la radiation solaire“
- 1923. u Carigradu iznosi predlog reforme julijanskog kaleadara
- 1924. u djelu Kepena i Vegenera „Die Klimate der Geologischen Vorzeit“ prvi put štampana Milankoviceva krivulja osuncavanja
- 1941. završio svoje kapitalno djelo „Kanon osuncavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“
- 1969. „Kanon osuncavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ preveden na engleski jezik
- 1970. na 14. Kongresu Medunarodne astronomske unije u Brajtonu jedan krater na Mjesecu dobija Milankovicevo ime
- 1973. na 15. Kongresu Medunarodne astronomske unije u Sidneju jedan krater na Marsu dobija Milankovicevo ime
- 1976. americki casopis Science (br. 194) donosi dokaze o tacnosti Milankoviceve teorije koje, nakon višegodišnjih istraživanja u projektu CLIMAP, iznose Hejs, Imbri i Šeklton u tekstu „Varijacije Zemljine orbite – pejsmejkeri ledenih doba“
- 1979. povodom stote godišnjice rodenja u Beogradu je održan naucni skup „Život i delo Milutina Milankovica“
- 1982. održan medunarodni simpozijum „Milankovich and Climate“ na Kolumbija univerzitety u Njujorku na kojem su Milankovicevi klimatski ciklusi potvrdeni kao jedno od najvecih naucnih dostignuca 20. vijeka
- 1982. planetoid 1605 (s oznakom 1936GA) nazvan imenom Milutina Milankovica
- 1992. u San Francisku održan medunarodni simpozijum posvecen Milankovicu „Deset godina poslije“
- 1993. Evropsko geofizicko društvo pocinje svake godine da dodjeljuje medalju «Milutin Milankovic» za najznacajnija naucna dostignuca u geofizici
- 1997. Pocela da izlaze Milankoviceva izabrana djela u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva; „Kanon osuncavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ preveden i objavljen na srpskom jeziku
- 2004. povodom 125. godišnjice Milankovicevog rodenja u Beogradu održan Medunarodni naucni skup "Paleoklima i klimatski sistem planete Zemlje", uz ucešce najznacajnijih svetskih klimatologa
- 2008. u Dalju, u naucnikovoj rodnoj kuci, povodom 50-te godišnjice Milankoviceve smrti, održan medunarodni simpozijum „Stvaralaštvo Milutina Milankovica“
- 2009. povodom 130-te godišnjice naucnikovog rodenja UNESKO 2009. proglasio godinom Milutina Milankovica. U Beogradu otvorena izložba Kanon Milutina Milankovica. U Beogradu i u Dalju organizaciji SANU, održan medunarodni naucni skup. Klimatske promene u osvit druge dekade ovog veka“. U Dalju osnovan Kulturni i naucni centar „Milutin Milankovic“
-2011. u Beogradu, u organizaciji Udruženja Milutin Milankovic, održana naucna konferencija ''Kalendarsko znanje i doprinos Milutina Milankovica''
- 2014. povodom 130-te godišnjice naucnikovog rodenja u SANU održan UNESKO-ov simpozijum „Upravljanje vodama u zemljama u tranziciji u uslovima klimatskih i drugih globalnih promena, pouke iz paleoklime i regionalno modeliranje klime“
-2014. simpozijum „Gradevinsko naslede Milutina Milankovica“ u organizaciji Gradevinskog fakluteta Beograd, Udruženja „Milutin Milankovic“ i Inženjerske komore Srbije
-2016. u organizaciji KNC „Milutin Milankovic“ u Dalju održan medunarodni naucni skup „Književni opus naucnika Milutina Milankovica“
-2017. u organizaciji SANU, održan medunarodni naucni skup „Promena klime na Zemlji: nauka i uticaji“
-2019. medunarodna naucna konferencija u organizaciji Gradevinskog i Arhitektonskog fakulteta Beograd i Udruženja „Milutin Milankovic“ Beograd - ”Život i delo Milutina Milankovica: prošlost, sadašnjost, buducnost”

Đorde Nešić (Bijelo Brdo, 1957.), književnik i upravnik Kulturnog i naucnog centra „Milutin Milankovic“ u Dalju. Objavio desetak poetskih knjiga i zavicajni rjecnik „Luk i voda“. Dobitnik niza književnih nagrada: Brankove, Žicke hrisovulje, Zmajeve, Disove… Clan odbora SANU za dinamiku klimatskog sistema Zemlje i djelo Milutina Milankovica.

“Kistanje sunsets” (17th August 2019)

This year's “Kistanje Sunsets” are dedicated to 140th anniversary of birth of Milutin Milankovic, starting on August 17, at 6 am with dry-stone wall (suhozid) workshop, near “Krneta lake”. Workshop will be led by Vujo Krneta, who worked on similar international workshops. The day starts with “mucenica” (martyr), homemade lozovaca (grape rakija) and orahovac (walnut liquer). The dry stone wall workshop ends at 9 am, when fried lamb will be served. There are not many vegetarians in Bukovica, but vegetarian food will also be served. Breakfast is followed by ojkanje/groktenje workshop which lasts until lunch time, with short coffee breaks in between. Round table “Ojkanje/groktenje - Yesterday, Today and Tomorrow” will be held from 2 to 4 pm.
Also, with Bukovicas potential in aromatic and medical plants there is possibility of organizing lecture in aromatic plants depending on the number of potential participants. All interested should contact Ilija Krneta: ilija.krneta@gmail.com.
Workshop would be held by Katica Wolf, aromatherapist and a manager at the center for aromatherapy Viola and lecturer of a module of natural cosmetics at the Educational center Galbanum. Workshop will be concentrated on usage of local medicinal plants for skin care and skin regeneration. In the practical part of the workshop all participants will make their own tonic and face serum.
From 5 to 9pm there will be an Art workshop for children. The day will end with night sky gazing using two telescopes, organized by the Croatian Astronomical Union from Zadar.
Marking the 140th anniversary of birth of Milutin Milankovic and 10th anniversary of Cultural and scientific center “Milutin Milankovic” in Dalj, manager Đorde Nešic will give a lecture “Milutin Milankovic - traveler through space and time”. Event “Kistanje sunsets” is advocating healthy local food. Culinary trio; dr. Veljko, Lela and Vesna will be making “Gra varice s pancetom” (Bean soup with bacon).
Within the cultural program of “Kistanje sunset,” three high school students and members of City Female Choir “Kir Stefan Srbin” from Smederevo, Sofija and Lea Popovic with their guest Milena Stepic, will perform songs from different parts of the world.

Also, we are preparing a few surprises in collaboration with dr. Veljko and Stevan, of which you will be in due time informed.

Note: “Kistanje sunset” program (food, drinks and the program) is free of charge, but everyone can contribute with a donation for the purpose of buying first public telescope in Bukovica. We are inviting donors who will be donating more than 10 euros to place their donation in an envelope, so we can track and mark donations.
In case of rain, the number of guests will be limited to 100, so we advise reserving your place by e-mailing Ilija Krneta; ilija.krneta@gmail.com or by phone +385 98 404 947.

FOTOGRAFIJE NASTALE NA PROŠLOGODIŠNJIM ZALASCIMA: